content top

Osnivanje

Print Friendly

Inicijativa

Ideja za osnivanje udruge potekla je od hrvatskih branitelja, Ivice Filipovića iz Gospića i Ivice Barana iz Pakraca, u srpnju 2012. godine. Inicijativi su se priključili Anđelko Markulin, inženjer informatike, mr. Željko Orlović, pričuvni brigadir HV-a, i Marjan Crnogaj, diplomirani ekonomist. Tijekom ljeta izrađen je program rada i statut udruge, te je 8. rujna 2012. godine osnovan Centar za poticanje stvaralaštva hrvatskih branitelja „Gavran“. Za datum osnivanja odabran je Međunarodni dan pismenosti, koji se na inicijativu UNESCO-a obilježava od 1966. godine.

Zašto pismenost?

Pismenost se smatra jednim od temeljnih ljudskih prava, implicitno sadržano u pravu na obrazovanje. No, nije ona samo pravo po sebi, nego je i mehanizam za ostvarivanje drugih ljudskih prava. Pismenost donosi korist pojedincu, utječući na njegovo samopouzdanje, osnažujući ga za individualnu i kolektivnu akciju, oslobađajući njegovu kreativnost i osposobljavajući ga za kritičku refleksiju stvarnosti. Također, političke i kulturne koristi te koristi u područjima poput obrazovanja, očuvanja zdravlja, reprodukcije i ravnopravnosti spolova vezane su za podizanje razine pismenosti, a postoji i određena veza između pismenosti i ekonomskog rasta. Na koncu, pismenost je nužni preduvjet za postizanje doslovno svih ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje:

  • komunikacija na materinjem jeziku

  • komunikacija na stranim jezicima

  • matematička kompetencija i kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji

  • digitalna kompetencija

  • učiti kako učiti

  • socijalna i građanska kompetencija

  • inicijativnost i poduzetnost

  • kulturna svijest i izražavanje

Godine 1978. Opća skupština UNESCO-a usvojila je definiciju funkcionalne pismenosti koja je i danas u upotrebi. Prema njoj, osoba je funkcionalno pismena ako se može uključiti u sve aktivnosti u kojima je pismenost potrebna za efektivno funkcioniranje njezine grupe i zajednice te kako bi joj omogućila da se nastavi služiti čitanjem, pisanjem i računanjem za svoj vlastiti razvoj i razvoj zajednice.

Zašto gavran?

Gavrani su rod velikih ptica, pretežito crne boje, što dokazuje i njihov latinski naziv corvus što znači “(crn kao) gavran”. Danas rod obuhvaća najmanje 42 recentne i 14 izumrlih vrsta, među kojima su vrana, crna vrana, gačac, čavka i – obični gavran. Obični gavran je najveći među njima, dužine tijela i do 64 cm, težine do 1,5 kg i raspona krila do 1,20 m. Kao ugrožena vrsta u nas je zakonom zaštićen.

Obični gavran spada među najinteligentnije ptice. Pokusima je dokazano da su sposobni unaprijed planirati komplicirane aktivnosti. Pored toga, imaju iznenađujuću sposobnost učenja – primjerice, izrada raznih alata: kuke za dohvaćanje crva ili slamke za „pecanje“ mrava. Opaženo je kako ispuštaju orahe na cestu kako bi ih automobili zdrobili, a kad se pješacima upali zeleno svjetlo spuštaju se na gozbu. Kao izrazito pametna, socijalna i visoko prilagodljiva životinja, gavran je oduvijek bio predmet legendi i folklora. U nordijskoj mitologiji gavran simbolizira mudrost, a bog Odin na ramenima ima dvije vrane koje ga obavještavaju što se u svijetu događa. Kralj Artur se pretvorio u gavrana, grčkom bogu Apolonu gavrani su bili sveti, a u Indiji vrane prate božicu Kali. Gavrana se može pripitomiti i naučiti da oponaša govor ljudi, te tako i „razgovarati“ s njim.

Zašto stvaralaštvo?

Prvobitno shvaćanje stvaralaštva, koje je i danas prisutno kod primitivnih naroda, bilo je vezano za bogove. Stvaralaštvo, kao božanska djelatnost, dominiralo je tako čovjekom i on je dugo trpio tu podređenost. U građanskom društvu čovjek je počeo gubiti predrasudu da su geniji “Bogom dani”, nego čovjek uzima sudbinu u svoje ruke. No, stvaralaštvo nije ni ovdje postalo svojina “običnih ljudi”, nego se tada pripisivalo najvećim vladarima, umjetnicima i herojima. Stvaralaštvo posebno dolazi do izražaja u razdoblju prvobitne akumulacije kapitala i kasnijeg cvjetanja kapitalističke proizvodnje, gdje su se posebno cijenili stvaralački produkti, patenti i tehničke inovacije. Uz to, mnogi bogati mecene podupiru brojne pjesnike, umjetnike i znanstvenike. Istraživanja pokazuju da psihička aktivnost (učenje) djeluje na intelektualni razvoj. Također, istraživanja pokazuju kako programi obrazovanja koji su usmjereni razvoju fluentnosti, fleksibilnosti, originalnosti, elaboraciji i osobina za koje se smatralo da su osnova navedenih kognitivnih vještina povećavaju kreativnu proizvodnju. Na osnovi toga može se zaključiti da je moguće naučiti razmišljati kreativno, posebice ako je poučavanje bilo usredotočeno na kreativno funkcioniranje, te uključivalo i afektivnu sastavnicu, tj. dovoljnu motiviranost učenika za takvo učenje. Motivacija je psihički proces zadovoljavanja potreba odnosno motiva pojedinca. Taj se proces očituje u motiviranom ponašanju, čime se postižu ciljevi koji služe zadovoljavanju motiva. Motivi su pak sve što čovjeka pokreće na neku aktivnost, određuje njezin smjer, intenzitet i trajanje. Ostvarivanje uloge obrazovanja odraslih ovisi o motivima pojedinca kao i o motivu ostalih subjekata koji su njegovi sudionici (polaznici, nastavnici/instruktori, poduzeća, ustanove, udruge itd.). Bitno je naglasiti da ukoliko su pojedinci – polaznici motivirani za sadržaje iz kojih stječu znanje, tada će i rezultati biti neupitni.

Zašto hrvatski branitelji?

Domovinski rat jedan je od najznačajnijih događaja u hrvatskoj povijesti, kad je u obrambenom ratu izvojevana hrvatska neovisnost. U borbi za slobodu Hrvatske sudjelovalo je oko pola milijuna ljudi, kroz borbeni i neborbeni sektor. Velik broj branitelja je u ratu bio ranjen, izgubio zdravlje, postao invalid, a mnogi su za obranu Domovine dali svoje najvrednije – vlastiti život. Hrvatski branitelji su u rat krenuli vođeni domoljubljem, željom da svojoj djeci i obiteljima osiguraju život u slobodnoj i sretnoj zemlji. Svojim zalaganjem i žrtvom oni su stvorili državu. Vrijedan stvaralački potencijal tih ljudi dolazi do izražaja na mnogim područjima ljudske djelatnosti: kulturno-umjetničko stvaralaštvo, poduzetničke aktivnosti, upravljanje poljoprivrednim ili industrijskim gospodarstvima, znanost i obrazovanje itd. Njegovanje i poticanje stvaralačkog potencijala hrvatskih branitelja opći je društveni interes.

Damir Tomljanović – Gavran

Damir Tomljanović – Gavran bio je istinski entuzijast i domoljub, prekaljeni ratnik i zapovjednik. Kao čovjek i borac nije štedio znoj, napore i odricanja, kako sebe samoga tako i svojih suradnika, časnika, dočasnika i vojnika. Sa suborcima je mjesecima dijelio dobro i zlo na vrlo zahtjevnoj zadarskoj bojišnici, u odbijanju neprijateljskih napada na naše položaje na Velebitu, često puta u vrlo teškim vremenskim uvjetima, pri čemu je osobno pridonosio da se izdrži i odrade najzahtjevnije borbene zadaće, s nadljudskim naporima. Svojim sveukupnim angažmanom u matičnoj postrojbi kao i na razini brigade, pridonosio je razvoju i rezultatima postrojbe i OS RH, učvršćujući borbeni moral, zajedništvo i duh nepobjedivosti.